Načini financiranja deficita državnog proračuna

Proračunski deficit država trenutno financira zaduživanjem na domaćem i inozemnom tržištu, što je u posljednjim godinama dovelo do velikog porasta domaćeg i inozemnog javnog duga, a veliki dio deficita odlazi na kamate domaćim i inozemnim financijskim institucijama.

U tehničkom smislu, proračunski deficit može se financirati na dva načina:

  • korištenjem depozita koji već postoje u bankarskom sustavu,
  • stvaranjem novih depozita.

Korištenje postojećih depozita

Kad se država zadužuje kod domaćih nebankarskih financijskih institucija, mirovinski i investicijski fondovi ili osiguravajuća društva kupuju državne obveznice. Za to koriste novac koji se nalazi na njihovim računima, odnosno depozite koji već postoje u bankarskom sektoru. Kupnja državnih obveznica samo je knjigovodstvena operacija kojom njihova financijska imovina prelazi iz jednog oblika (novac) u drugi (vrijednosni papiri).

Stvaranje novih depozita

Kod zaduživanja u inozemstvu država eure ili dolare koje dobije proda HNB-u, koji za to emitira (stvara iz ničega) njihovu kunsku protuvrijednost i taj iznos prebacuje na račun Ministarstva financija (MF) u HNB-u. Uzmimo primjer zadnjeg zaduživanja u inozemstvu prodajom državnih obveznica u vrijednosti od 1,75 milijardi USD. Navedeni iznos Ministarstvo financija će prodati HNB-u, jer će dolari koje ćemo dobiti ostati u američkom Fed-u, a ne natovariti na avion, dovesti u Hrvatsku i ovdje dijeliti umjesto kuna. Kad država počne s trošenjem, MF daje nalog HNB-u za prijenos tog novca na račune u poslovnim bankama. U tom trenutku u bankarskom sustavu nastaju novi depoziti kojima država podmiruje dospjele obaveze.

Kao što piše u članku Kako banke kreditiraju, domaće banke prilikom kreditiranja stvaraju novac, pa kreditiranjem države u bankarskom sustavu novi depoziti nastaju odmah, ali bez posredstva HNB-aKad se država zadužuje kod domaćih banaka, političari i dobar dio ekonomista odmah krenu s ponavljanjem mita o istiskivanju privatnog sektora od strane države jer će država, navodno, potrošiti svu štednju pa ništa neće ostati za kreditiranje privatnog sektora. Istiskivanje privatnog sektora u Dnevniku HRT-a 16.12.2012. spomenuo je i guverner HNB-a Boris Vujčić, što puno govori o njegovom razumijevanju funkcioniranja poreznog i monetarnog sustava.

Istiskivanje privatnog sektora nije moguće iz slijedećih razloga:

  1. Banke ne plasiraju depozite svojih klijenata već prilikom kreditiranja stvaraju novac.
  2. Novčana sredstva kojima se financira proračunski deficit ne isparavaju u zrak, već se potroše za isplatu plaća državnim službenicima i financiranje projekata (obnova infrastrukture i sl.) i u ostaju u bankama koje su kreditirale državu. To znači da banke, unatoč kreditiranju države, neće imati problema s likvidnošću odnosno izvršavanjem obveza iz platnog prometa.
  3. Zbog trenutne gospodarske situacije nema porasta potražnje za kreditima, a brojni građani i poduzeća koji ih traže nisu kreditno sposobni. To znači da i nedavno “oslobađanje” 3,9 milijardi kuna obveznih rezervi najvjerojatnije neće potaknuti kreditiranje, pogotovo ako se uzme u obzir da banke i bez toga u HNB-u imaju više nego dovoljno rezervi za nesmetano izvršavanje obveza iz platnog prometa.

Nepotrebno zaduživanje

Ako izuzmemo gore navedeno zaduživanje kod nebankarskih financijskih institucija, proračunski deficit se ne može pokriti sve dok u bankarskom sustavu ne nastanu novi depoziti. Ako se država zadužuje kod domaćih banaka, banke odmah stvaraju nove depozite, a ako se zadužuje u inozemstvu, novi depoziti u bankarskom sustavu nastaju kad Ministarstvo financija (MF) da nalog HNB-u za prijenos novca od prodaje stranih valuta na račune MF u poslovnim bankama. Tek se onda proračunski novac može trošiti. Sve dok je novac na računima MF u HNB-u, ne može se trošiti jer platni promet ide preko poslovnih banaka. Jasno je dakle da se deficit državnog proračuna može financirati gotovo isključivo emitiranjem odnosno stvaranjem novca u bankarskom sustavu. Ako je tako, zašto bi se država uopće morala zaduživati i plaćati kamate kako bi pokrila proračunski deficit? Sve što mora napraviti je da sama emitira novac za njegovo pokriće.

Naravno, čim se spomene emitiranje novca, svi odmah skaču na noge i viču da će već sutra doći do hiperinflacije. Ali, to nije istina. Uzmimo primjer “monetizacije” autocesta. Za njih ćemo dobiti oko 3 milijarde EUR, za što će HNB emitirati oko 23 milijarde kuna, jer euro još uvijek nije zakonsko sredstvo plaćanja. Zašto to neće prouzročiti inflaciju, a emitiranje 23 milijarde kuna bez tzv. deviznog pokrića hoće? Do inflacije ne dolazi nekim čudom ili čarolijom kad HNB emitira novac, već kad taj novac sjedne na bankovne račune građana i poduzeća i ti ga počnu ubrzano trošiti, a gospodarstvo nije u stanju proizvesti dovoljno robe i usluga za zadovoljavanje povećane potražnje. Zašto onda jednostavno ne emitiramo novac koji bi tako i tako emitirali “monetizacijom” i zadržimo autoceste? Zašto za pelješki most moramo plaćati strane konzultante da nam kažu ono što već znamo i moliti EU da nam udjeli koji cent? Kad od njih jednom možda dobijemo eure za izgradnju mosta, HNB će opet emitirati njihovu kunsku protuvrijednost. Jednostavno sami financirajmo izgradnju pelješkog mosta i zaposlimo domaće građevinare. Zašto moramo trpiti prenemaganje Francuza i njihovo petljanje s kreditima kad sami u zagrebački i ostale aerodrome možemo investirati sve što je potrebno?

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s