Živimo li stvarno iznad svojih mogućnosti?

Naši političari vole nam objašnjavati kako živimo iznad svojih mogućnosti, plaćamo dosadašnju rastrošnost i zbog toga se kockamo s budućnošću naše djece i unuka. Zato su potrebni bolni rezovi, strukturne reforme i fiskalna konsolidacija. Ništa bolje ne pokazuje potpuno nerazumijevanje funkcioniranja poreznog i monetarnog sustava kao upravo takve izjave.

Osim što je univerzalno sredstvo razmjene, novac ima dvije važne funkcije:

Prva važna funkcija novca je evidencija koliko tko ima koje vrste imovine. Ako imate auto koji vrijedi 100.000 kuna ili stan koji vrijedi 1.000.000 kuna, to je vaša realna imovina. Istovremeno, velika je vjerojatnost da je ta imovina opterećena kreditnom obvezom prema banci, koja traje dok banci ne vratite kredit. Ako na računu u banci imate 1.000 kuna to je vaša financijska imovina, a istovremeno i obveza banke prema vama, koja traje dok novac ne podignete u gotovini ili ga doznačite u drugu banku. Nakon toga, druga banka ima obvezu prema vama. To cijeli monetarni sustav svodi na knjigovodstvenu funkciju, što znači da novac sam po sebi ne predstavlja i ne može predstavljati nikakvu vrijednost pa je zapravo i tzv. zlatna podloga običan mit. Američki ekonomist Hyman Minsky jednom je napisao da se kapitalističko gospodarstvo može promatrati kao lanac međusobno ovisnih financijskih izvješća.

Ako novac sam po sebi ne predstavlja nikakvu vrijednost, što je onda predstavlja? Realnu i korisnu vrijednost mogu imati samo realni resursi kao što su radna snaga, prometna i TK infrastruktura, zemljišta, tvornice i prirodna bogatstva. A tu je naša situacija prilično loša, jer je jasno da s preko 370.000 nezaposlenih, nekoliko stotina tisuća hektara neobrađenih poljoprivrednih površina, neiskorištenim proizvodnim kapacitetima (brodogradilišta, željezare, građevinske tvrtke itd.), zapuštenom željezničkom i lokalnom cestovnom infrastrukturom, ruševnim školama, vrtićima, bolnicama i domovima zdravlja, zapravo živimo daleko ispod svojih mogućnosti.

Tu dolazimo do druge važne funkcije novca, a to je stavljanje neiskorištenih resursa u upotrebu. No uvjet za to je da ga gospodarstvom kruži dovoljno da se radnicima mogu isplatiti plaće, obraditi i neobrađene poljoprivredne površine, pokrenuti neiskorišteni proizvodni kapaciteti i obnoviti javna infrastruktura. Zato glavni uzrok loše gospodarske situacije u Hrvatskoj nije svjetska kriza nego naše loše, neodgovorno i nemarno postupanje s vlastitim resursima. Za razliku od novca, kojeg svaka država koja ima vlastitu valutu može emitirati koliko god želi, realni resursi su ograničeni. A mi radimo obrnuto – ponašamo se kao da će naši resursi trajati vječno a pravimo se da novca nemamo jer je, eto, kriza. Ali jedino pravo ograničenje količine novca u opticaju su raspoloživi realni resursi. I tu je ključ rješenja krize.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s