Kako dolazi do inflacije?

Opće prihvaćeno uvjerenje je da do inflacije dolazi zbog tzv. “tiskanja novca” odnosno emitiranja novca od strane centralne banke (HNB), jer sve veća količina novca kupuje jednaku količinu proizvoda i usluga. U stvarnosti, zbog emitiranja novca od strane centralne banke nikad ne dolazi do inflacije, jer do povećanja agregatne potražnje i samim time moguće inflacije dolazi samo ako u bankarskom sustavu nastanu novi depoziti.

HNB već sutra može emitirati 100 milijardi kuna i na taj način povećati stanje rezervi banaka, ali to neće automatski stvoriti nove depozite u bankarskom sustavu, već će samo povećati kunsku likvidnost banaka. Banke prilikom kreditiranja ne plasiraju svoje rezerve, koje im služe samo za namiru obveza iz platnog prometa. Tek kad povećaju opseg kreditiranja, u sustavu nastaju novi depoziti.

Sve dok u bankarskom sustavu ne nastanu novi depoziti, na način kako je opisano u člancima Kako banke kreditiraju i Načini financiranja proračunskog deficita, agregatna potražnja ostaje ista, jer građani i poduzeća još uvijek imaju na raspolaganju isti iznos novca. Kad npr. poduzeće isplati plaće svojim zaposlenicima to nisu novi depoziti, jer se novčano stanje na računu poduzeća smanji, a ukupno novčano stanje na računima njegovih zaposlenika poveća. Ukupan iznos depozita u bankarskom sustavu ostaje isti.

Kad se zbog stvaranja novih depozita poveća agregatna potražnja, do inflacije može, ali i ne mora doći. Da bi se to dogodilo, moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:

  1. Iznos novih depozita mora biti veći od neto štednje nevladinog sektora. Do porasta potrošnje dolazi tek kad se zadovolji potreba nevladinog sektora (stanovništvo i poduzeća) za neto štednjom.
  2. Gospodarstvo nije u stanju proizvesti dovoljno robe i usluga za zadovoljavanje povećane potražnje.

Primjer

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 5.300 kuna. Ako bi država provela poreznu reformu na način da bi se svi porezi, doprinosi i ostala davanja na plaću zbrojili u jedan porez na dohodak, koji bi se nakon toga smanjio za 50% to bi povećalo prosječnu neto plaću na oko 6.800 kuna. Istovremeno, planirani proračunski deficit povećao bi se za oko 19 milijardi kuna godišnje, ali to ne znači da bi građani cijelu “povišicu” automatski potrošili i time utjecali na porast cijena proizvoda i usluga. Razlog tome je neto štednja nevladinog sektora koja u glavnom ima prisilni karakter i umanjuje količinu novca u opticaju, a samim time i raspoloživi dohodak stanovništva i poduzeća, na način kako je opisano u članku Gospodarstvo guši privatni, a ne javni dug.

Ako netko ima neto plaću 5.300 kuna, to mu u sadašnjoj situaciji nije dovoljno ni za pokriće svih mjesečnih troškova. Ako je njegova plaća istovremeno opterećena s ratom kredita od npr. 2.500 kuna, za život mu mjesečno ostane samo 2.800 kuna. To znači da vrlo vjerojatno da zaostaje s otplatom kredita, pa će i nakon što mu plaća poraste na 6.800 kuna s “viškom” novca prvih nekoliko mjeseci podmirivati zaostale rate kredita. Ako je kredit ipak uredno otplaćivao, mogao je preživjeti samo tako da je posuđivao novac od rođaka, prijatelja i poznanika, pa će povišicom nekoliko mjeseci vraćati dugove njima. U stvarnosti najverojatnije je morao raditi i jedno i drugo, tako da viša plaća još neko vrijeme neće imati bitnog utjecaja na njegovu kupovnu moć.

Prema nekim procjenama, neto štednja u 2013. godini iznosila je oko 13 milijardi kuna, što znači da zbog smanjenja davanja na plaću za 50% potražnja ne bi porasla za 19 milijardi već samo za 6 milijardi kuna, jer bi ostatak otišao na pokriće neto štednje nevladinog sektora. Tek kad se zadovolji potreba stanovništva i poduzeća za neto štednjom dolazi do porasta agregatne potražnje i gospodarskog rasta. U tom slučaju do inflacije dolazi samo ako gospodarstvo nije u stanju proizvesti dovoljno robe i usluga za zadovoljavanje povećane potražnje. U sadašnjoj situaciji kad imamo puno neiskorištenih proizvodnih kapaciteta to nije vjerojatno.

Država inflaciju može efikasno suzbiti jedino poreznom politikom.

Više o tome kako i zašto dolazi do inflacije možete pročitati ovdje i ovdje.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s