Eurozona – njemačka pepeljara

Većina ljudi nije u potpunosti upoznata sa sustavom namire platnog prometa između država članica Eurozone. Zove se Target 2 i funkcionira na sličan način kao što je nekad funkcionirao sustav klirinškog plaćanja između Jugoslavije i Sovjetskog saveza:

  • Kad je jugoslavenski izvoznik izvezao robu u Sovjetski savez, bio je plaćen dinarima koje je u tu svrhu emitirala NBJ. Tamošnji uvoznik za to je platilo rublje tamošnjoj Gosbanci, jedinoj banci u Sovjetskom savezu do 1987.
  • Kad je jugoslavenski uvoznik uvezao robu iz Sovjetskog saveza, platio je dinare NBJ. Tamošnji izvoznik bio je plaćen od strane Gosbanke.
  • Kako je Jugoslavija imala velik suficit u robnoj razmjeni sa Sovjetskim savezom, NBJ je emitirala veliku količinu dinara koja nije imala pokriće u robi ili uslugama, što je u značajnoj mjeri utjecalo na inflaciju.

Slično funkcionira i Target 2. Kad npr. stanovnik Grčke pošalje svoj depozit iz grčke u njemačku banku, grčka centralna banka (Bank of Greece – BoG) za iznos depozita tereti račun banke koja je dala nalog za plaćanje. Suprotno općem uvjerenju, “grčki” euri nikad ne vide Njemačku nego završe svoj put na računu BoG u Europskog centralnoj banci (ECB). ECB tereti račun BoG u sustavu Target 2 za iznos depozita i emitiranjem eura odobri račun njemačke centralne banke za isti iznos. Kako je većina tzv. rubnih zemalja Eurozone neto uvoznik robe i usluga iz Njemačke, a osim toga u njemačke banke prelijevaju se i depoziti njihovih građana, računi njihovih centralnih banaka u ECB doslovno su u minusu, jer su njihove platne bilance u deficitu, a platna bilanca Njemačke u suficitu.

Kao što piše u članku Mit o deficitu, suficit u platnoj bilanci omogućuje Njemačkoj pozitivnu neto štednju nevladinog sektora i manje-više uravnotežen proračun. Zato si može priuštiti da od rubnih zemalja EU traži štednju i smanjenje njihovih proračunskih deficita pri čemu sebe postavlja kao uzor. Takva politika je osuđena na propast jer ako određen broj država ima suficit u platnoj bilanci, ostale po definiciji moraju imati deficit. Sve države Eurozone mogle bi imati suficit u platnoj bilanci samo ako bi bile neto izvoznice na tržišta izvan Eurozone odnosno EU.

To znači da se zbog njemačke politike poticanja izvoza, u većini ostalih članica Eurozone smanjuje količina novca u opticaju. Situacija se dodatno zaoštrava s njemačkim zahtjevima za štednjom i smanjenjem proračunskih deficita u tim državama, koje su zbog toga u sve težoj situaciji.

Nijemci su svjesni da bi u slučaju raspada Eurozone njihove banke imale velike obveze prema štedišama iz drugih članica Eurozone pa već duže vrijeme traže od njihovih centralnih banaka da svojim zlatnim i deviznim rezervama “podmire minuse” na svojim računima u ECB. Na sreću, ovima to ne pada na pamet, jer bi u tom slučaju prilikom raspada Eurozone sve njihove rezerve završile u njemačkim rukama. Nijemci bi time bili nagrađeni za isisavanje novca iz ostalih država.

Zato situacija u Eurozoni odnosno ECB podsjeća na pepeljaru u kojoj samo jedna strana ima uvijek nove cigarete, dok drugima ostaje da se zadovolje s opušcima. Slabašan rast gospodarstva u EU i Eurozoni pokazuje da kriza još nije gotova i moglo bi se dogoditi da nakon nekog vremena ponovo eskalira. Ako se to dogodi, problematično može biti to što sve centralne banke Eurozone imaju mogućnost stvaranja novih “cigareta”. Iako su se zakonski odrekle mogućnosti emitiranja novca, s tehničke strane to mogu u svakom trenutku napraviti. A kad u nekoj državi građanima pukne film, njihovi političari bi centralnim bankama u panici mogli narediti da počnu s nekontroliranjem emitiranjem eura za nove sanacije banaka i gašenje socialnih požara. U tom slučaju brzo bi došlo do raspada Eurozone, jer “grčki” euro odjednom ne bi imao istu vrijednost kao “njemački”. Na neki način se to već dogodilo za vrijeme ciparske krize, kad je ciparska centralna banka pod pritiskom ECB-a uvela kapitalne restrikcije i time efektifvno izolirala “ciparski euro” od ostatka eurozone.

Ako se sustav se ne promjeni, sve bi moglo završiti ovako:

Target2Ashtray_Final

Taj crni scenarij za sad je izbjegnut intervencijama Europske centralne banke, ali je pitanje što bi se dogodilo u slučaju nove bankarske krize.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s