Štedljivost i HBOR na njemački način

Postoji nekoliko razloga zašto Njemačka ima mali proračunski deficit (povremeno i suficit) i navodno, za razliku od “rastrošnih” mediteranskih zemalja, “živi u okviru svojih mogućnosti”. Proračuni i platne bilance tih zemalja već su duže vrijeme u deficitu, osim Grčke koja je u prvih 11 mjeseci zabilježila proračunski suficit u iznosu 2,67 milijarde eura. Iako to zvuči kao veliki uspjeh, ne zaboravimo da proračunski suficit umanjuje ukupni dohodak gospodarstva, što znači da je suficit imao negativan utjecaj na kupovnu moć i životni standard grčkog stanovništva. To je vidljivo u rekordnoj stopi nezaposlenosti koja se u Grčkoj popela na 28%.

Razlog deficita državnog proračuna i platnih bilanci mediteranskih zemalja nije lijenost njihovog stanovništva, za koje su neka istraživanja pokazala da rade duže i u težim uvjetima od stanovništva tzv. jezgre Eurozone (Njemačka, Nizozemska, Finska i uvjetno Francuska). Isto tako, razlog njemačkog suficita u platnoj bilanci nije velika radišnost njemačkih radnika već pogoršanje njihovog položaja i smanjenje radničkih prava u posljednjih nekoliko godina. Drugim riječima, bila država u krizi ili ne, obični građani najčešće izvuku deblji kraj.

Pravi razlog njemačkog suficita u platnoj bilanci i izvozne konkurentnosti je njihova dugogodišnja politika smanjenja troškova radne snage u odnosu na ostale zemlje EU zbog reformi provedenih za vrijeme kancelara Schroedera. Zato su njemački proizvodi i usluge s vremenom postajali sve konkurentniji  proizvodima i uslugama ostalih (tzv. rubnih) zemalja EU, što je imalo slijedeće posljedice:

  • rast izvoza i gospodarstva u Njemačkoj,
  • pad izvoza u tzv. rubnim zemljama EU, jer su im njemački proizvodi i usluge oteli tržište unutar i izvan EU,
  • smanjenje gospodarske aktivnosti u rubnim zemljama zbog propasti kompanija ili preseljenja proizvodnje u Njemačku, kao ovaj primjer,
  • pritisak na smanjenje plaća i rast zaduživanja nevladinog sektora u tim zemljama,
  • porast dobiti njemačkih kompanija,
  • veliki pad stope nezaposlenosti u Njemačkoj ali uz veliko smanjenje radničkih prava i porast broja osoba s “fleksibilnim” privremenim i loše plaćenim poslom.

Suficit platne bilance omogućuje Njemačkoj priljev svježeg novca u financijski sustav (oko 200 milijardi eura u 2012. godini). Taj priljev pokriva novac povučen u bankarski sustav zbog neto štednje nevladinog sektora i omogućuje normalnu potrošnju stanovništva unatoč krizi koja potresa velik dio Europe. Ali postoji jedan problem – ako Njemačka i ostale zemlje jezgre Eurozone imaju suficit platne bilance, ostale po definiciji moraju imati deficit, pa se zato u njima dodatno smanjuje količina novca u opticaju i samim time ukupan dohodak njihovih gospodarstava.

KfW – fiskalni agent njemačke države

Osim suficita platne bilance, Njemci ubacuju novac u opticaj na još jedan način. Iako su im puna usta državne štednje, sami se ne ponašaju tako. Istina, Njemačka zvanično pazi na potrošnju i štedi, ali ispod stola radi nešto sasvim drugo. U sklopu Marshallovog plana 1948. osnovala je banku Kreditanstalt für Wiederaufbau, čija je funkcija slična našem HBOR-u i bavi se financiranjem:

  • nekretninskih poslova,
  • malog i srednjeg poduzetništva,
  • vanjske trgovine,
  • stranih investicija i
  • razvoja.

Budući da banke prilikom kreditiranja stvaraju novac, KfW-ove aktivnosti povećavaju ukupni dohodak njemačkog gospodarstva, a grupa u vlasništvu KfW-a u njemačko gospodarstvo od 2010. do 2012. ukupno je investirala 225 milijardi EUR. Status KfW-a u njemačkom pravnom sustavu je sličan kao status Bundesbanke, jer je u 100% državnom vlasništvu (80% savezna država, 20% pokrajine) i ne plaća porez. To znači da je KfW u stvarnosti fiskalni agent njemačke države jer kroz dugoročne kredite s niskom fiksnom kamatnom stopom može financirati projekte koje država ne može ili ne smije. Kad bi se takve aktivnosti financirale kroz državni proračun, njemački proračunski deficit bio bi bitno veći. U 2004. Njemačka je uz pomoć KfW-a za dlaku izbjegla proceduru prekomjernog deficita, jer je država KfW-u prodala dionice Deutsche Telekoma i na taj način smanjila proračunski deficit i javni dug.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s