Obnova zdravstva

Za promjenu, kratki odmak od gospodarskih tema. Ako vas zanima više o našem zdravstvenom sustavu, cjelovitu analizu trenutne situacije i prijedloge rješenja odnosno reforme zdravstvenog sustava možete naći u odličnoj knjizi dr. Dražena Gorjanskog, Obnova zdravstva. Tko je pročita bit će mu jasno da je naš sustav (ako ga uopće još možemo tako imenovati) napravljen tako da jedino može biti korumpiran, a privatni interes u zdravstvu će uskoro u potpunosti nadvladati javni. U glavnom, polako ali sigurno idemo prema američkom modelu, gdje će kvalitetne usluge biti dostupne samo imućnima. Ipak, možda ne mora biti baš tako jer kao što je vidljivo iz članaka na ovom blogu, bez problema si možemo priuštiti (čitaj: financirati) potpuno besplatno vrhunsko zdravstvo, koje bi državni proračun možda opteretilo i manje od sadašnjeg modela. Dobar opis takvog (i po mom mišljenju jedinog mogućeg) zdravstvenog sustava možete naći u knjizi dr. Gorjanskog.

Evo još nekoliko zanimljivosti iz našeg zdravstvenog “sustava” koje sam saznao u razgovoru s ljiečnicom s dugogodišnjim stažem u zdravstvu, koja je za vrijeme Domovinskog rata radila u jednom od gradova na prvoj crti bojišnice, ali (zanimljivo) nema status RVI.

Prvi problem koji je ispostavila je organizacija zdravstvenog sustava. Osim problema koji se detaljnije spominju u knjizi Obnova zdravstva, jedan od zanimljivijih je taj da liječnici na neki način imaju dva poslodavca, Ministarstvo i HZZO. U operativnom smislu, glavni poslodavac im je HZZO jer nije u potpunosti jasno što, osim predlaganja zakona, radi Ministarstvo. Takva organizacija nema prednosti, a ima puno nedostataka:

  • nema sinhronizacije između Ministarstva i HZZO-a,
  • oprečne odluke koje često kasne,
  • administrativne komplikacije,
  • organizacijski problemi.

HZZO – “the root of all evil”

Jedna od važnijih zadaća HZZO-a je kontrola provođenja zdravstvene zaštite prema osiguranicima, pri čemu ih ne zanima kvaliteta usluge već samo brojke. Na temelju izvješća liječnika određuju se limiti za normiranje posla, pa ravnatelji od njih traže da zarade plaću, kao da su trgovački putnici. Prihodi bolnica i poliklinika moraju biti jednaki, s tim da je u poliklinikama omjer između prihoda i troškova puno povoljniji nego u bolnicama. Cijene usluga su smanjene, jer su DTS – diagnostički i terapeutski postupci šifrirani po HZZO-u. Na taj način bolnice su u najmanju ruku prisiljene pacijentima produljivati boravak u bolnicama, a povremeno vjerojatno naprave i pokoju nepotrebnu pretragu. O nepotrebnim zahvatima bolje je i ne razmišljati. Po toj logici, prihodi bolnica i poliklinika mogli bi se izjednačiti samo ako bi u bolnicama bilo otprilike pola Hrvatske. Šifre u šifarniku određuju administratori HZZO-a, koji nemaju nikakvog praktičnog iskustva, a nesposobni uhljebi bježe iz bolnica u HZZO. Efikasnost se “nagrađuje” smanjenjem sredstava u slijedećoj godini, što znači da efikasna bolnica može imati problema s isplatom plaća.

Nepotrebno čekanje

Problem često nepotrebnog čekanja prije zahvata nekad je u tome što neke bolnice nemaju “dozvolu” za anesteziološku ambulantu i kod naplate im se ne priznaje postupak pregleda pacijenta prije anestezije, jer nemaju kiruršku djelatnost. Dijagnostika se u nekim slučajevima ne može napraviti jer pacijent nije u anesteziji (npr. za djecu je nužna opća anestezija, za odrasle u nekim slučajevima). Bolnica u kojoj se radi zahvat često odmah može obaviti dijagnostički pregled, ali zbog gore navedenog pacijent prvo mora čekati nekoliko mjeseci diagnostiku u drugoj bolnici kojoj HZZO to “priznaje”.

Neorganiziranost, nepovezanost

  • Manjak komunikacije i povezivanja – liječnik u jednoj bolnici ne zna što može napraviti liječnik u drugoj bolnici.
  • Kad dođe do problema, sve se temelji na osobnim poznanstvima, jer ne postoji sustav zbrinjavanja pacijenata.
  • Kad npr. u bolnicu dođe netko s ozlijedom glave, liječnik koji ga prvi primi mora organizirati sve. Neki liječnici to jednostavno izbjegavaju, pa pokušaju utrpati pacijenta nekom drugom. Slijed ide otprilike ovako: internist, neurolog i kirurg ne naprave ništa, a zadnji u nizu je obično anesteziolog koji nakon nekoliko sati nepotrebnog čekanja mora spašavati situaciju, pa pacijenta na kraju nekad čak mora i reanimirati. Ako ne uspije često postane žrtveno janje, a mora obavijestiti obitelj pacijenta, organizirati obdukciju itd.

Primarna zaštita

  • Kod naručivanja pacijenata često dolazi do dupliciranja, pacijent se naruči u prvoj bolnici, za svaki slučaj i u drugoj, na kraju se ne pojavi nigdje, jer je otišao na treće mjesto. Obitleljski liječnik ne služi za upućivanje na pregled, već samo izdaje uputnice nakon pregleda u bolnici.
  • Glavarine koje se plaćaju obiteljskim liječnicima kod nekih iznose i 50.000 kuna mjesečno, a drugi jedva preživljavaju – ne postoji sustav pravednog nagrađivanja. Farmaceutske kompanije im plaćaju za propisivanje lijekova, a kontrola izvršenja i kvalitete usluge u glavnom postoji samo na papiru jer sankcija u većini slučajeva nema.
  • Za puno područja ne postoji dovoljan broj liječnika, npr. u ginekologiji i pediatriji. Zato se osnuju privatne poliklinike koje su u vlasništvu liječnika iz državnih bolnica ili povezanih osoba, pa liječnici rade malo tu a više tamo. Kod stomatologa u većini slučajava mogu se obaviti samo osnovni zahvati.

Sekundarna zaštita

  • Kliničke bolnice (KBC) – samo u Zagrebu postoje tri, a po jedna je u Splitu, Rijeci i Osijeku. Država ih stalno sanira, a često su najveći gubitaši, prije svega zbog neracionalne nabave. U Hrvatskoj npr. postoji 33 vrlo skupih ECMA aparata, koje mogu koristiti samo kardio ili vaskularni kirurzi. Bez obzira na to, jedan skuplja prašinu i u Zavodu za hitnu medicinu. U KBC-ima je zaposleno puno liječnika koji rade i u klinici i na fakultetu, a u stvarnosti ih nekad nema ni na jednom radnom mjestu, već su na putovanju sponzoriranom od strane farmaceutske tvrtke.
  • Županijske bolnice – postavlja se pitanje koja je njihova svrha, jer svi pacijenti na kraju završe u KBC-ima.
Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s