Novac (ipak) nastaje iz ničega

Eto, Englezi potvrđuju – banke stvaraju novac odnosno nove depozite iz ničega tako što kreditiraju svoje klijente. Naši bankari (npr. Zoran Bohaček) i ekonomisti još uvijek tvrde da im za kreditiranje trebaju depoziti klijenata. Tragično je da direktor Hrvatske udruge banaka uopće ne razumije funkcioniranje bankarskog sustava, a još tragičnije je da to ne razumije ni guverner HNB-a, koji voli pričati o istiskivanju privatnog sektora. Kako onda to možemo očekivati od premijera koji po struci nije ekonomist?

Zanimljivi tekstovi i video snimke o novcu na web stranici Bank of England:

Money and money creation in modern economy

Ako zbog novih saznanja netko poželi opljačkati banku, ovdje su upute:

Oglasi

Jedna misao o “Novac (ipak) nastaje iz ničega

  1. https://www.radnicka-fronta.org/2015/03/12/ekonomija-neka-cesto-postavljana-pitanja/

    Evo jedna stranka koja razumije kako nastaje novac i koja je uloga poreza u ekonomiji:

    “Novčana masa stvara se kreditiranjem i to na način da svaki kredit prilikom plasmana stvara pripadajući depozit. U teorijski stiliziranom modelu, poslovne banke putem dvostrukog dužničko-vjerovničkog odnosa depozite svojih klijenata koriste kao izvor sredstava za kreditiranje. Takva kreacija podrazumijeva multiplikaciju koja predstavlja sekundarnu emisiju novca na način da novokreirani depozitni novac u sljedećoj fazi kreditne ekspanzije bude ‘stari’ depozit, koji tako služi kao izvor sredstava novog kredita. Spomenuti proces se nastavlja u nekoliko faza ovisno o kreditnom potencijalu svake zasebne banke (u svakoj fazi se događa usporavanje multiplikacije i smanjenje intenziteta ekspanzije). [21] Međutim, empirijski podaci demantiraju teorijski model novčanog multiplikatora. Naime, poslovne banke depozite svojih klijenata ne koriste kao izvor sredstava za kreditiranje, već obrnuto – kreditiranjem stvaraju novac i nove depozite u bankarskom sustavu. ”

    “Funkcionalno financiranje u potpunosti odbacuje tradicionalnu doktrinu ‘stabilnih financija’ i princip balansiranja proračuna u solarnoj godini ili nekom drugom proizvoljnom vremenskom razdoblju. Umjesto toga propisuje: prvo, podešavanje ukupne potrošnje (od strane svakog subjekta unutar ekonomije, uključujući državu) kako bi se eliminirala nezaposlenost i inflacija, korištenjem državne potrošnje kada je ukupna potrošnja preniska te korištenjem oporezivanja kada je državna potrošnja previsoka; drugo, podešavanje držanja novca i državnih obveznica od strane javnosti, državnim posuđivanjem ili vraćanjem duga kako bi se ostvarila kamatna stopa koja rezultira najpoželjnijom razinom investicija; i treće, štampanje, stavljanje na stranu ili uništavanje novca po potrebi kako bi se mogla provoditi prva dva dijela programa. [4]
    Unutar trenutnog sustava država je sama sebi nametnula zakonska ograničenja zbog kojih nema mogućnost da fiskalnu politiku provodi u skladu sa principima funkcionalnog financiranja. Dva najvažnija ograničenja su: (1) državna riznica ima otvoren depozitni račun u centralnoj banci s kojeg mora povući sredstva prikupljena oporezivanjem ili izdavanjem obveznica te ih transferirati kako bi mogla kupovati i plaćati usluge i (2) centralnoj banci je zabranjeno kupovanje obveznica direktno od državne riznice kao i posuđivanje novca (što bi automatski uzrokovalo povećanje državnih sredstava u centralnoj banci). “

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s