Kamate

Ovih dana banke su počele svojim klijentima koji imaju kredite u CHF slati obračune za konverziju u EUR. Mada se većini (ne svima) dosta smanjila glavnica, preplaćeni iznosi su u puno slučajeva relativno mali. Razlog tome su visoke kamatne stope na EUR kredite koje su banke u prošlosti (navodno) obračunavale svojim klijentima. U meni poznatom slučaju jednog stambenog kredita kamata se u drugoj polovici 2009. godine popela čak na 7,20%, što je puno za stambeni kredit čak i u ono vrijeme. Banka naravno na svojoj web stranici ima linkove na odluke o kamatnim stopama, kako bi dokazala da je sve u najboljem redu.

Proizvoljne odluke banaka

I tu je zapravo bit problema. Za razliku od ostalih gospodarskih subjekata, bankama je dozvoljeno proizvoljno mjenjati kamatne stope na već plasirane kredite, odnosno naknadno izmjeniti ukupnu konačnu cijenu već pružene usluge. Nekad su banke to mogle napraviti jednostranom odlukom, a sad ih je država malo stisla pa se moraju pozivati na Libor, Zibor, Stribor i ne znam što sve ne. Ako to ne uspiju, kukaju o inflaciji koja će im navodno pojesti sav novac pa se podrazumijeva da kamate moraju biti veće od stope inflacije. To se ne podrazumijeva kod proizvođačkih cijena ostalih proizvoda i usluga npr. mlijeka, pšenice, informatičkih usluga, kao ni kod plaća učitelja, policajaca, vatrogasaca i sl. koje ne samo da miruju, nego već godinama nazaduju. Zašto?

U stvarnosti, banke s kreditima nemaju skoro nikakvih troškova, osim papira na kojem je ispisana ugovorna dokumentacija za kredit. Referent u banci ima fiksnu plaću bez obzira na broj i iznos kredita koji plasira. Određen trošak banka može imati samo ako korisnik kredita nakon odobrenja želi novac podići u gotovini ili ga prebaciti u drugu banku, a banka na svom računu u HNB nema dovojno novca, pa mora od druge banke uzeti prekonoćnu pozajmicu. Ali u većini slučajeva nije tako, pogotovo u velikim bankama gdje se većina platnog prometa provede interno.

Uzmimo primjer stambenog kredita npr. u Zagrebačkoj banci. Ako vam odobri 1.000.000 kuna stambenog kredita, najvjerojatnije primate plaću u toj banci. Građevinska firma koja vam je prodala stan, njeni zaposlenici, dobavljači i podizvođaći vrlo vjerojatno isto imaju račune u Zagrebačkoj banci. Na taj način nekoliko ciklusa plaćanja se izvrši interno, a jedini trošak banke je nekoliko kilobajta diskovnog prostora na serverima. Otkud banci novac? Pa jednostavno, izmislila ga je – stvorila ga je na vašem računu i na njega knjigovodstveno “zalijepila” kreditnu obavezu, kao što piše ovdje. Na taj način za isti iznos je narasla i dugovna i potražna strana njene bilance.

Zašto? Zato!

Zašto onda banke mjenjaju kamatne stope za vrijeme trajanja ugovora? Zato jer to mogu! Kamatna stopa nije posljedica nekakvih imaginarnih relevantnih kamatnih stopa, kretanja na tržištima kapitala, percepcije rizika Hrvatske i ne znam čega sve ne. Banka podigne kamatnu stopu na kredit za vrijeme trajanja kredita samo zbog jednog razloga – želi zaraditi više. A država joj to dozvoljava.

Kamata <> kava

Zamislite situaciju da dođete u kafić, pogledate cjenik, naručite kavu, a kad popijete i želite platiti konobar vam ispostavi račun s cijenom 15% višom od one u cjeniku. Vjerojatno mu se baš ne bi dopala vaša reakcija. Na žalost kod kredita, gdje nam jedan postotni bod godišnje može značiti razliku između života i bankrota, stoički podnosimo i progutamo sve što banke bacaju prema nama.

Jedino pravo rješenje je zabrana promjenjivih kamatnih stopa na kredite.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s